Menu:

Recent Entries

Categories

Hroničarski zapis [76]
Haiku poezija [6]
Priče [191]
Generalna [22]
Zemun [7]
Kolarac - koncerti [9]
Poezija [20]
Zbornik [0]
Konvolut [0]

Links

Link blogova
- Prečica do sna
- merkur
- nietzsche
- Dragi lepi svete moj
- Svet mašte
Link muzika
- Historia de Amor
- Flaer Smin
- Hana`s Eyes
- GIOVANNI MARRADI - Just For You
- Passage Into Midnight
- Moonlight sonata
- Secret Garden - The Promise
- J.Linstead
- Shevaree
- Enya
- Inxs
- Ry Cooder
- Chris Spheeris - Electra
- Mix Laura
- Saint Privat - Poisson rouge
- Moreza - tell me why
- Continuando
- Hindi Zahra
precica.do.sna@gmail.com

Syndicate

RSS 0.90
RSS 1.0
RSS 2.0
Atom 0.3

243. - Pogled kroz orlove oči

riznica | 22 Novembar, 2016 11:13

Španci za oštrovidnu osobu kažu da vidi poput orla (vista de águila). Nemci koriste sličan izraz (Adlerauge). Orlov izvrstan vid s pravom se već vekovima koristi kao sinonim za oštrovidnost. U knjizi o Jobu, koja je napisana pre više od tri hiljade godina, za orla se kaže: “Daleko mu oči vide” (Job 39:27, 29). 

Bili smo na livadi, u blizini nije bilo ničega. Sunce je pržilo, na nebu nije bilo ni jednog oblačka, sve ih je vetar rasterao. A onda smo u daljini spazili jednu „kuglicu“ koja je kružila nebom, približavala nam se. Kada je bila dovoljno blizu, uočili smo orla. On je nas spazio mnog pre nego smo mi shvatili ko nam dolazi u susret.

Koliko stvarno vidimo mi? I koliko daleko orao može videti?

 “Suri orao (Aquila chrysaetos) u idealnim uslovima može s udaljenosti od preko 2 kilometra spaziti zeca koji se malo pomakne”. 

I bez orla dan bi bio zapamćen, jer smo toga dana bili zajedno.  

Ptičije oko se sastoji iz dva glavna dela (komore) koji su podeljeni sklerotičnom pločom (skup malih kostiju) i sočivom. Svaku komoru ispunjava bistra tečnost. Jedan kraj očnog mišića je pričvršćen za sklerotičnu ploču, a drugi kraj za sočivo i rožnjaču. Grčenjem i opuštanjem ovih mišića, oblik sočiva i rožnjače se menja, i ptica može da se fokusira na jedan objekat (u okviru podeljenih polja slika je u delu teleskopski zumirana).Vizuelna sposobnost ptica grabljivica je velika, one imaju velike oči u odnosu na veličinu glave. Oči su im u obliku cevi da bi se proizvela veća slika na mrežnjači. Njihova mrežnjača ima veliki broj receptora po kvadratnom milimetru, koji ogređuju oštrinu vida. Što više receptora ima životinja, to je sposobnost da razlikuje predmete u daljini veća. Mnoge ptice grabljivice imaju daleko više štapića i čepića od ljudi (soko ma 65000 po mm2, dok čovek ima 38000 po mm2) i to pruža ovim pticama spektakularan vid na daljinu. Mrežnjača može biti u obliku sočiva, što dodatno povećava gustinu receptora. Grabljivice koje imaju oči na prednjem delu glave, imaju binokularni vid, kome dodatno pomaže žuta mrlja. One imaju veoma dobru vizuelnu rezoluciju (soko može da vidi insekta dužine 2 milimetra sa visine od 18 metara) 

 

Vidim nas sa visine od sto metara, kroz oči orla-mišara koga smo toga dana posmatrali kako lebdi, kruži i ponire u uzburkane struje vetrova.Skupljam i odlažem podatke. Oklevam u prethodnom trenu jer je to još uveke vreme kada je neki drugi ishod moguć ... 

Posted in Priče. Dodaj komentar: (1). Trekbekovi:(0). Permalink

242. - Đurđic

riznica | 16 Novembar, 2016 11:54

 

 

 

Slava - prastari narodni običaj proslave domaćeg zaštitnika i davaoca kod paganskog čoveka. Među Slovenima, najbolje se održala kod Srba. Srbi su slavu kontinuirano i najduže zadržali.

Sveća - vino - žito - slavski kolač, sve ostalo je nadogradnja. 

Žito se ne prinosi za pokoj duše svetitelja, već za pokoj duša predaka koji slaviše slavu pre nas.

Slava potiče iz kulta predaka, jednog od najvažnijih praslovenskih kultova. Naime, stari Sloveni su, Srbi posebno, veoma držali do porodice i odnosa prema precima. Slava je tada (a i danas) upravo održavala vezu sa precima i poreklom. Slavljenjem, porodice su prenosile kulturno nasleđe sa pokoljenja na pokoljenje i čuvale svest o sopstvenom poreklu 

Posted in Priče. Dodaj komentar: (14). Trekbekovi:(0). Permalink


Large Visitor Globe
<

Map IP Address
Powered byIP2Location.com