Menu:

Recent Entries

Categories

Hroničarski zapis [76]
Haiku poezija [6]
Priče [191]
Generalna [22]
Zemun [7]
Kolarac - koncerti [9]
Poezija [20]
Zbornik [0]
Konvolut [0]

Links

Link blogova
- Prečica do sna
- merkur
- nietzsche
- Dragi lepi svete moj
- Svet mašte
Link muzika
- Historia de Amor
- Flaer Smin
- Hana`s Eyes
- GIOVANNI MARRADI - Just For You
- Passage Into Midnight
- Moonlight sonata
- Secret Garden - The Promise
- J.Linstead
- Shevaree
- Enya
- Inxs
- Ry Cooder
- Chris Spheeris - Electra
- Mix Laura
- Saint Privat - Poisson rouge
- Moreza - tell me why
- Continuando
- Hindi Zahra
precica.do.sna@gmail.com

Syndicate

RSS 0.90
RSS 1.0
RSS 2.0
Atom 0.3

40. - Ljubavni doručak za dvoje

riznica | 03 Jun, 2015 09:49

Tek je svitalo. Na nebu je bilo nešto malih, belih oblaka kroz koje se provlačila beličasta svetlost celom dužinom horizonta, tako da je izgledalo da je ceo grad omotan prozirnim tankim velom, kao da je uljuljkan u neku varljivu mekoću koja će nestati čim se pojave prvi zraci sunca. U vazduhu se osećala vlaga od kiše koja je padala celu noć a pri zemlji se magla oblačno zgusla, vijugala ulicama u nedogled i na horizontu se doticala sa onom svetlošću pa je izgledala poput kreveta sa mirisnom belom posteljom i baldahinskim velom.

Stajala je ispred prozora, tek razbuđena i posmatrala taj jedinstven prizor zaustavljen u vremenu prepunom čudesnih, zadivljujućih snova koji su plovili oblacima i najlepših želja koje su plovile snovima i ne sluteći da će ih predstojeći doručak učiniti stvarnim, stvarnijim od lepote neba i topline sunca.

Bio je to pravi splet života, osećaja i ambicija, nesumnjivo i nemira i nevolja u kome je njeno sopstveno anonimno postojanje bilo spaseno od izolovanosti tom jednom opštom i zajedničkom borbom koja joj je, eto, donela i ovaj čarobni dan.Okrenula se i još jednom brzim pogledom prešla po sobi. Svidelo joj se to mesto, možda ne toliko zbog upadljivo bele posteljine i malog narandžastog ćilima kroz čiju je mekoću bosonoga propadale cela i kao da hoda po onim nestvarnim oblacima, već zbog sećanja na upravo proteklu noć ...

 

Na vratima se pojavila devojka, donela je veliku korpu sa cvećem, i stvljajući je na vitrinu sva ustreptala od ushićenja reče  –  Gospodin vas čeka.Napravi nesigurnu stanku, pa nastavi, sve je božanstveno, prepuno cveća, na stolu je jedno veeeliko srce, teško je disala uzbuđena, još teže izgovarala reči,  ..., nikada tako nešto ....

Samo je podigla pogled tek našminkanih očiju sa trepavicama koje su dosezale skoro do obrva, a onda ih blago skupi i nastavi gledati kroz njih, prepune maskare , zagonetno se nasmeši, blago, kao Mona Liza i ljupko i provokativno upita:

 

- A  Gospodin je ...?

Posted in Priče . Dodaj komentar: (1). Trekbekovi:(0). Permalink
«Next post | Previous post»

<

Map IP Address
Powered byIP2Location.com